Veče epske fantastike – “Gosodar prstenova – fellowship of Gračanica”
Postavljeno od Rajko Jovanovic | Objavljeno November 15, 2019
U
okviru Društvenog kluba Centra građanske energije u Gračanici, NVO
„Komunikacija za razvoj društva“ – CSD organizuje alternativne noći društvenog
kluba.
Tema
događaja održanog u četvrtak, 14. novembra, bila je „Veče epske fantastike – Gospodar
Prstenova – fellowshop of Gračanica“.
Sa
učesnicima ovog događaja razgovaralo se o autoru Dž.R.R. Tolkinu i njegovoj
magičnoj priči koja je prodata u preko 100 miliona primeraka širom sveta.
Pričalo se, takođe, i o filmskoj adaptaciji Pitera Džeksona i njegove trilogije
„Gospodar Prstenova“, Prstenova družina (2001.), Gospodar prstenova: Dve kule
(2002.) i Gospodar prstenova: Povratak kralja (2003.).
Diskutovalo
se o tome kolko je religija imala uticaj na sve Tolkinove radove, pa tako i na
Gospodara prstenova. „Iako će zvučati smešno i pomalo kliše, najveći uticaj je
imala Biblijska borda između dobra i zla, pobeda čovečanstva nad ponosom, i čin
milosrđa, koji se najviše oslikava u odnosu Froda Baginsa i Goluma“. Takođe, bez
sumnje, najveći uticaj na stvaranje čitavog Tokinovog univerzuma bila je i
nordijska mitologija. Pre svega, tu je delo zvano Volsunga Saga, što je ujedno
i prva knjiga koju je Tolkin posedovao. U njoj, jedna od glavnih elemenata je
postojanje magijskog zlatnog prstena i slomljenog mača, odnosno Andvarinauta i
Grama. Po tom principu, Tokin je stvorio najmoćniji prsten i mač Narsil,
odnosno Anduril.
Ne
bi trebalo da bude nikako šokantna činjenica da je Tolkin bio zaluđenik za
jezike. Tolkin je u svojim romanima stvorio više jezika, od kojih su najbitniji
Kvenia i Sindarin jezici. Prvi je baziran na latinskom, grčkom i finskom, i
predstavlja jezik Ainura. Sindarin jezik je baziran na velškom i on je u
pričama jezik prvih vilenjaka. Treba pomenuti i jezik patuljaka, koji je plod
staroskandinavskog jezika, a sa njim deli čak i rune sa kojima se upoznajemo
već u prvom delu trilogije Gospodar prstenova.
Spisku
ovde svakako nije kraj. Tu je brdo uticaja na modernu književnost, grčku
mitologiju, romansku mitologiju, a možemo tek da zamislimo koliko toga se krije
u Silmarilionu, Hobitu, pa i celokupnoj istoriji Srednjeg Sveta.
Tokom
događaja gledale su se najvažnije bitke iz filmskih adaptacija i pričalo se o
razlikama koje postoje između knjiga i filmova.
Alternativne noći u okviru Društvenog kluba Centra građanske energije u Gračanici podržane su od strane Kosovske fondacije za otvoreno društvo – KFOS.
Veče epske fantastike – “Gosodar prstenova – fellowship of Gračanica”
U okviru Društvenog kluba Centra građanske energije u Gračanici, NVO „Komunikacija za razvoj društva“ – CSD organizuje alternativne noći društvenog kluba.
Tema događaja održanog u četvrtak, 14. novembra, bila je „Veče epske fantastike – Gospodar Prstenova – fellowshop of Gračanica“.
Sa učesnicima ovog događaja razgovaralo se o autoru Dž.R.R. Tolkinu i njegovoj magičnoj priči koja je prodata u preko 100 miliona primeraka širom sveta. Pričalo se, takođe, i o filmskoj adaptaciji Pitera Džeksona i njegove trilogije „Gospodar Prstenova“, Prstenova družina (2001.), Gospodar prstenova: Dve kule (2002.) i Gospodar prstenova: Povratak kralja (2003.).
Diskutovalo se o tome kolko je religija imala uticaj na sve Tolkinove radove, pa tako i na Gospodara prstenova. „Iako će zvučati smešno i pomalo kliše, najveći uticaj je imala Biblijska borda između dobra i zla, pobeda čovečanstva nad ponosom, i čin milosrđa, koji se najviše oslikava u odnosu Froda Baginsa i Goluma“. Takođe, bez sumnje, najveći uticaj na stvaranje čitavog Tokinovog univerzuma bila je i nordijska mitologija. Pre svega, tu je delo zvano Volsunga Saga, što je ujedno i prva knjiga koju je Tolkin posedovao. U njoj, jedna od glavnih elemenata je postojanje magijskog zlatnog prstena i slomljenog mača, odnosno Andvarinauta i Grama. Po tom principu, Tokin je stvorio najmoćniji prsten i mač Narsil, odnosno Anduril.
Ne bi trebalo da bude nikako šokantna činjenica da je Tolkin bio zaluđenik za jezike. Tolkin je u svojim romanima stvorio više jezika, od kojih su najbitniji Kvenia i Sindarin jezici. Prvi je baziran na latinskom, grčkom i finskom, i predstavlja jezik Ainura. Sindarin jezik je baziran na velškom i on je u pričama jezik prvih vilenjaka. Treba pomenuti i jezik patuljaka, koji je plod staroskandinavskog jezika, a sa njim deli čak i rune sa kojima se upoznajemo već u prvom delu trilogije Gospodar prstenova.
Spisku ovde svakako nije kraj. Tu je brdo uticaja na modernu književnost, grčku mitologiju, romansku mitologiju, a možemo tek da zamislimo koliko toga se krije u Silmarilionu, Hobitu, pa i celokupnoj istoriji Srednjeg Sveta.
Tokom događaja gledale su se najvažnije bitke iz filmskih adaptacija i pričalo se o razlikama koje postoje između knjiga i filmova.
Alternativne noći u okviru Društvenog kluba Centra građanske energije u Gračanici podržane su od strane Kosovske fondacije za otvoreno društvo – KFOS.